O Jogi u savremenom svetu

Joga nam je poznata kao drevni holistički pristup lečenja koji datira pre više od 5000 godina . Najstariji je definisani sistem za praksu svesnog usavršavanja tela, ličnog  psihičkog razvoja i oplemenjivanja duha.

Praksa joge podrazumeva istezanje tela kroz formiranje različitih poza koje su od vrhunskog značaja  za pravilno držanje, disanje, kao i za  duboko protezanje svih grupa mišića.

Takođe, neke od osnovnih dobrobiti joge su: smanjenje anksioznosti i napetost tela, povećanje snage i fleksibilnosti, gipkost tela, usporavanje procesa starenja kao i lepši izgled kože, oslobađanje od stresa , bola i hroničnog umora. Joga takođe uspešno podstiče cirkulaciju i reguliše metabolizam, kao i telesnu težinu.

Pored ovih višestrukih dobrobiti, joga se koristi i  kao sredstvo za duhovni preobražaj.  Koncentrišući  se na energetske (psihičke) centre, osvešćujemo mentalne  procese, negujemo spokoj i mir koji zrače i prožimaju sve strukture našeg postojanja, od grube fizičke pa do suptilne. Prilikom ovog procesa, oslobađa se energija koju koristimo za sopstvene odabrane ciljeve.

Naravno, uvek možemo izabrati način i princip prema kojem ćemo biti orijetisani: da li prema duhovnom radu ili jogi kao obliku fizičkog vežbanja.

Danas postoje različiti stilovi joge i svi vode poreklo od osnovne hatha joge. Hatha znači put savršenog zdravlja i vladanje nad sopstvenim telom.

Dinamični, kao što su aštanga, vinyasa, bikram, power - gde se pokreti tela  kreću kroz položaje brže, slično aerobnom treningu i statični (hatha yoga, restorativna yin-joga, Iyengar - terapeutska joga), klasični stilovi sa dubokim temeljnim istezanjem mišića i zadržavanjem u položajima uz pravilno disanje.

Asana 3

Činjenica je da savremeni svet karakteriše težnja da sa što manje utroška energije, vremena i materijala postigne što je moguće više. Ovakav način života  je, jednostavno rečeno, posledica ovog vremena i instant društva gde se sve odvija vrtoglavm brzinom, gde nam život postaje sve teži jer iz dana u dan želimo sve više, usvajajući postepeno uticaj nametnutih sistema vrednosti.

Ipak, čovek nekako uspeva da se okrene svojoj unutrašnjosti krećući od najopipljivijeg, najsigurnijeg i najbezbednijeg dela sebe –  svog tela!
Vremenom prihvatajući svoje telo i uživajući u vežbanju…mi otkrivamo dve velike istine:

  • Naše telo kao i um imaju ogromnu sposobnost da se prilagode promenama u okruženju,
  • Istovremeno, naše telo i um imaju ogromnu sposobnost da se odupru uticajima iz okruženja…

Vežbajući jogu mi učimo da uskladjujemo pokret i dah, razvijamo fokus i pažnju uz pomoć koje se enrgetski štitimo od spoljašnjih uticaja i učestalih fluktacija uma.
Rezultat potpune koncentracije i pažnje odražava se na psihičkom planu gde stičemo samokontrolu, samopouzdanje, povećavamo snagu volje, intelektualnu i radnu sposobnost.
Redovno vežbanje poboljšava fizički izgled, fleksibilnost, izdržljivost i prirodni imunitet organizma. Uz zdravu ishranu kao i uz vežbe disanja uspešno regulišemo telesnu težinu, povećavamo kapacitet pluća koji razgrađuje napor i nagomilane napetosti iz organizma.

Na koji način ovo postižemo?

Reč Joga se sa  drevnog saskrita prevodi kao INTEGRACIJA. U ovom smislu ona predstvalja proces gde uključujemo  identifikaciju uz pomoć koje  uspešno eliminišemo sve ono što nas sputava, čini nas depresivnim i bolesnim.
Identifikaciju započinjemo fokusirajuci pažnju na svoje telo, zatim na disanje i treća faza predstvalja praćenje mentalnih procesa.
Osvešćivanjem potisnutih emocija i prepoznavanjem svega onoga što ima moć da nas kontroliše, razgrađujući blokade tela i uma, oslobađamo naše potencijale, životnu energiju i snagu duha. Vremenom primećujemo da  sve više uživamo dok vežbamo, uspostavljajući ravnotežu i izgrađujući zdrav, optimistički i vedar stav prema sebi i okolini.

Osnovna načela: Kako vežbamo?

Prvi korak  jeste upravo ODLUKA da počnemo da vežbamo.
Praktična disciplina uključuje Asane (joga položaje) , Pranayame (vežbe disanja) i Yoga Nidru (duboku relaksaciju).
Ulazak u joga položaje se odvija do granica prijatnosti, bez napora i u skladu sa sopstvenim mogućnostima.
Ulazak u joga položaj  (asanu) se sastoji iz tri faze:
Posmatranje i zauzimanje položaja,
Zadržavanje u položaju,
Vraćanje u priodno stanje sa potpunim opuštanjem.
 
Posmatranjem i ulaskom u asanu pratimo različite fiziološke procese : istezanje, kontrakovanje, opuštanje mišića i njihovu koordinaciju tokom održavanja položaja tela. Mišićnu kontrakciju izazivaju nervni impulsi koji iz mozga preko nervnih vlakana stižu do mišićnog tkiva.
Zbog toga su pažnja i opušteno posmatranje u jogi toliko važni.
Zadržavanje u položaju se odvija do granice prijatnosti ali ne ni previše da ne bi poremetili konstrukciju i redosled odabranih vežbi kao i pravilo kontra položaja, koje vraća sistem u ravnotežu.
Uz kratko opuštanje koje je praćeno dubokim disanjem, učimo da osetimo promene u telu, integrišemo efekat vežbe, obnavljamo se i pripremamo za nastavak vežbanja.
U jogi se oslobađamo želje za takmičenjem i prestižom jer njen cilj predstavlja usavršavanje u granicama individualnih potreba i mogućnosti. Na ovaj način ličnost se oplemenjuje  i uspešno harmonizuje sa sredinom u kojoj živi.
 
Vaš instruktor

Martina Tripković